Tržište rada 2024.: tko zapošljava, a tko otpušta?

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala je na 5,8 posto u prvom kvartalu 2024. — najniža razina od ulaska u EU 2013. godine. No iza tog broja krije se slika koja je daleko složenija nego što sugerira jedan postotak. Turistički i ugostiteljski sektor zabilježio je snažan rast zapošljavanja, uglavnom sezonskog karaktera, što statistiku ljepša nego što jest za veći dio godine. S druge strane, prerađivačka industrija — posebno tekstilna i drvoprerađivačka — nastavlja gubiti radna mjesta zbog pritiska jeftine uvozne konkurencije i rasta troškova energije. IT sektor ostaje stabilan, ali agresivno raste jedino u Zagrebu i Splitu, dok ostatak Hrvatske bilježi odljev stručnjaka prema tim centrima ili prema inozemstvu. Posebno je zanimljiv podatak o broju slobodnih radnih mjesta: prema HZZ-u, u prva tri mjeseca 2024. prijavljeno je gotovo 42.000 slobodnih radnih mjesta — a to je visokih 18 posto više nego u istom razdoblju 2023. Taj broj govori o strukturnom neskladu između traženih i dostupnih vještina, ne o prosperitetu tržišta.

Demografski pritisak ostaje dugoročna prijetnja. Hrvatska nastavlja gubiti radno sposobno stanovništvo kroz emigraciju prema zapadnoj Europi — prema procjenama Instituta za migracije, između 2013. i 2023. Hrvatsku je napustilo više od 300.000 radnih migranata, pretežno mlađih od 40 godina. Bez strukturnih mjera za zadržavanje i privlačenje radne snage, rast zapošljavanja koji vidimo u 2024. teško može biti održiv dugoročno. Vlada je najavila izmjene zakona o radu i novi program subvencioniranog zapošljavanja za deficitarna zanimanja, ali detalji i proračunska podrška još su nejasni. Mali Radionica pratit će zakonodavni proces i izvijestiti čim budu dostupni konkretni podaci.