Inflacija u Hrvatskoj: zašto cijene ne padaju koliko smo očekivali?

U prvom kvartalu 2024. godišnja inflacija u eurozoni pala je na oko 2,4 posto — bliže ciljanoj razini Europske središnje banke. Hrvatska je pratila taj trend, ali sporije nego što su analitičari predviđali. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su cijene hrane u maloprodaji ostale između 6 i 9 posto iznad razine iz 2022., unatoč tome što je uvozna cijena žitarica i ulja na svjetskim tržištima značajno pala. Zašto postoji taj jaz? Jedan od razloga je struktura maloprodajnog tržišta: veći maloprodajni lanci sporije prenose pad nabavnih cijena na krajnje kupce nego što brzo prenose poraste. Uz to, troškovi rada u uslužnom sektoru — koji su porasli zbog povećanja minimalne plaće na 840 eura — i dalje drže pritisak na marže ugostiteljstva i prerade hrane. Energetske tarife, koje su kroz 2022. i 2023. bile regulirane državnim intervencijama, postupno se normaliziraju na tržišne razine, što dodatno usporava pad ukupnog indeksa cijena. Kratko rečeno: inflacija usporava, ali ne nestaje ravnomjerno u svim kategorijama potrošnje. Za kućanstvo s prosječnim primanjima to znači da je kupovna moć i dalje niža nego prije pandemijskog vala inflacije, čak i ako je nominalna plaća porasla.

Što možemo očekivati do kraja 2024.? Prema projekcijama HNB-a objavljenima u travnju, inflacija bi trebala konvergirati prema 3 posto na godišnjoj razini do četvrtog kvartala, uz pretpostavku da globalne cijene energenata ostanu stabilne i da ne dođe do novih poremećaja u opskrbnim lancima. No ta je projekcija osjetljiva na nekoliko faktora: turistička sezona može kratkoročno podignuti potražnju i cijene u priobalnim regijama, a suša koja je pogodila dio kontinentalne Hrvatske može utjecati na cijenu povrća i voća u drugoj polovici godine. Mali Radionica nastavit će pratiti tjedne podatke o maloprodajnim cijenama i izvještavati bez zaokruživanja neugodnih detalja.